Beneficirani radni staž za 17.000 pomoraca
Nove odredbe odnosit će se na sve hrvatske pomorce, bez obzira plovili pod domaćom ili stranom zastavom, u međunarodnoj ili nacionalnoj plovidbi, te neovisno o zvanju koje imaju na brodu, ističe državni tajnik za more kapetan Mario Babić
Hrvatska vlada je u četvrtak predložila amandman na izmjene Pomorskog zakonika kojim se uvodi beneficirani radni staž za pomorce, pa se tako nakon 20 godina rjeÅ¡ava pitanje koje će zadovoljiti sve hrvatske pomorce, ističe državni tajnik za more, kapetan Mario Babić.
Prema statistikama u svijetu i Hrvatskoj, samo 70 posto pomoraca nakon Å¡to napuni 60. godinu uspije dobiti potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti za rad, Å¡to je kao važan podatak istaknula i premijerka Jadranka Kosor napominjući da se vodilo računa o težini tog posla. Te su činjenice prihvatile mnoge pomorske države, a sada i Hrvatska.
Prijedlogu izmijenjenog i dopunjenog Pomorskog zakonika slijedile su studije koje su radili stručnjaci za radno pravo, a oni su doÅ¡li do podataka da pomorci nakon 60. godine ne mogu viÅ¡e normalno obavljati svoje dužnosti, odnosno ne mogu produljiti pomorsku knjižicu, ističe državni tajnik Babić. Pritom neki svjetski brodari imaju interne propise prema kojima na brodove ne krcaju pomorce starije od 60 godina.
Vlada amandmanom predlaže da pomorci imaju pravo na starosnu mirovinu nakon njihove 60. godine i 15 godina plovidbe. Propisano je i da se 12 mjeseci provedenih na ukrcaju računa kao 15 mjeseci. Razdoblje od 15 godina određeno je zato jer pomorci na brodu provedu otprilike isto koliko i kod kuće. Česti su primjeri da su pomorci nekoliko mjeseci kod kuće te isto toliko na brodu. Primjerice, pomorac koji zavrÅ¡i visoko obrazovanje treba oko 30 godina da prikupi 15 godina plovidbenog staža, te se dolazi do otprilike 60 godina života, ističe državni tajnik.
Državni tajnik za more, kapetan Mario Babić
»Spomenute odredbe odnosit će se na sve hrvatske pomorce, bez obzira plove li pod domaćom ili stranom zastavom, u međunarodnoj ili nacionalnoj plovidbi, te neovisno o zvanju koje imaju na brodu«, ističe državni tajnik. Dodaje da je sada u sustavu oko 13.000 pomoraca u međunarodnoj plovidbi i oko 4000 u domaćoj, te bi se beneficirani staž odnosio na njih oko 17.000. RjeÅ¡enjem pitanja beneficiranog staža zavrÅ¡ena je socijalna reforma za ljude koji profesionalno plove.
»Sada su svi hrvatski pomorci, bez obzira gdje plovili, u zdravstvenom, mirovinskom i poreznom sustavu uz velike beneficije, koje ćemo zadnjim izmjenama Pomorskog zakonika joÅ¡ proÅ¡iriti«, ističe Babić. Podsjeća da su pomorci dosad bili oslobođeni plaćanja poreza na dohodak ako su bili viÅ¡e od 183 dana u inozemstvu, a u te su se dane uračunavali dani plovidbe, dani putovanja od kuće do broda i natrag, dani provedeni na stručnom usavrÅ¡avanju i dani liječenja u inozemstvu. Ranije su se neiskoriÅ¡teni dani plovidbe mogli prenijeti u sljedeću godinu. Zadnjim izmjenama i dopunama Zakonika, u sljedeću će se godinu prenositi i neiskoriÅ¡teni dani koji su provedeni na poslu ili usavrÅ¡avanju u inozemstvu, napominje Babić. Na taj će način manji broj pomoraca biti obavezan plaćati porez. Oni pomorci koji ne iskoriste 183 dana imaju olakÅ¡icu od 400 kuna dnevno pomorskog dodatka pa de facto svi koji imaju mjesečna primanja manja od 18.000 kuna ne plaćaju porez, bez obzira koliko su dana bili u inozemstvu. »I sam kao bivÅ¡i pomorac mogu reći da su pomorci zaslužili te pogodnosti jer to na određeni način pruža svaka pomorska država«, ističe državni tajnik Babić i dodaje kako su na primjeren način uvažene sve primjedbe pomoraca koje su dolazile izravno od njih, ali ponajprije od sindikata pomoraca.
»ViÅ¡e nema otvorenih pitanja i to će biti dodatni razlog i motiv da učenici i studenti odlaze u pomorske Å¡kole i na fakultete«, ističe Babić i dodaje da se ove godine nastavlja sa stipendiranjem učenika i studenata budućih pomoraca od kojih prve generacije stipendista već zavrÅ¡avaju Å¡kolovanje.
Pitanje koje je joÅ¡ otvoreno vezano je uz poteÅ¡koće u zapoÅ¡ljavanju pripravnika-kadeta, napominje naÅ¡ sugovornik. Dio tog problema rijeÅ¡it će također izmjene i dopune Pomorskog zakonika, jer se uvodi tonažni porez za brodare, a kao uvjet da bi neki brodar sa svojim brodovima mogao ući u taj sustav stavlja se obveza ukrcaja određenog broja kadeta.
Osniva se agencija za pomorske nesreće
Pomorskim zakonikom se rjeÅ¡ava i pitanje istrage pomorskih nezgoda, a slijedom toga su odredbe iz instrumenata IMO-a (Međunarodne pomorske organizacije ) i EU-a unesene u hrvatsko zakonodavstvo. Važno je reći, kaže Babić, da ubuduće pomorske nesreće neće ispitivati Ministarstvo mora, Lučke kapetanije i Hrvatski registar brodova, nego će to obavljati samostalna agencija, Å¡to je dobro jer će se time omogućiti neovisnost u istrazi.
Kad smo spomenuli tonažni porez, recimo i to da brodari u međunarodnoj plovidbi dosad nisu plaćali nikakav porez, a od 1. siječnja 2013. plaćat će manji porez u obliku tonažnoga koji je fakultativan. Brodar u tonažnom porezu ne plaća porez na dobit sukladno stvarnoj dobiti nego plaća ovisno o tonaži cijele flote. Taj porez ima većina europskih država i on je zapravo neki način potpore brodarima. Å to se tiče hrvatskih brodara, taj bi porez mogao pridonijeti daljnjem razvoju flote i kvalitetnijem životu na brodu. Za očekivati je, pak, da oni brodari koji će poslovati s gubitkom neće ući u tonažni sustav. No isto tako treba istaknuti da će iz tonažnog sustava poreza izaći brod koji je u tri godine dvaput zaustavljen u nekoj luci zbog neispunjavanja sigurnosno-tehničkih uvjeta.
»Riječ je o strogom uvjetu, no s velikim angažmanom brodara i pomorskih inspekcija hrvatski brodari prvo su doÅ¡li s crne na sivu listu PariÅ¡kog memoranduma, a zatim i na bijelu listu, Å¡to je bio jedan od uvjeta za zatvaranje poglavlja 14. Prometna politika u dijelu koji se odnosi na pomorstvo«, ističe državni tajnik. Kao europskoj pomorskoj državi mjesto nam je na bijeloj listi, a to znači da naÅ¡e brodove inspekcije u lukama nalaze u dobrom stanju.
Na kraju treba reći, kaže državni tajnik, da su neke odredbe Konvencije o radu pomoraca i odgovarajućih europskih direktiva implementirane u Pomorski zakonik i odnose se na repatrijaciju pomoraca u slučaju bolesti ili prekida radnog odnosa. Naime, te je troÅ¡kove dužan snositi brodar i oni se ne smiju naplaćivati od pomoraca. To će dati određenu sigurnost pomorcima, Å¡to je Pomorski zakonik i dosad propisivao, no po novom će biti čak i neÅ¡to restriktivniji, zaključuje državni tajnik Babić.
17. 04. 2011